Svi zainteresovani da otkriju barem djelić naše duge istorije odnosa sa Otomanskom imperijom, ali i primorskih plemićkih porodica, kaligrafsko pismo ili originalne dokumente i fotografije iz 19. vijeka, mogu to učiniti ako ovih dana posjete podgorički Turski kulturni centar – Institut „Junus Emre”. Naime, tamo su izloženi fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta koje su osmanski sultani izdavali predstavnicima peraških porodica Visković i Balovići. Najveći dio dokumenata potiče iz 19. vijeka, ali, ima i onih koji datiraju i iz 17. stoljeća. Manje-više svi dokumenti izdati su peraštanskim plemićima da bi im se omogućio trgovački ili diplomatski rad u osmanskoj imperiji, a kao predstavnicima austrougarske carevine ili venecijanske republike. Zanimljivo je i da su svi dokumenti pisani na osmanskom turskom, a na izložbi je dat prevod fermana na novoturski, srpski i engleski jezik.
Otvarajući izložbu Serhat Galip, ambasador Republike Turske istakao je da je Perast sam po sebi muzej, te da je ovaj sada turistički biser, nekada bio granica između Osmanskog carstva i Mletačke republike. No, i tada i kasnije, trgovina je među njima bila veoma razvijena.
- Vrijedni ljudi iz ovog Muzeja odlučili su da prevedu ove fermane i berate i učine ih dostupnima i istraživačima i posjetiocima. Uz našu podršku, Ambasade i stručnog tima Direkcije za katastar iz Turske, završena je transkripcija, a zatim i prevod na vaš jezik – rekao je Galip, ističući da je ovo izuzetno uspješan projekat.
Prisutnima se obratio i dr Džihan Ozdemir, direktor Instituta „Junus Emre” u Podgorici.
Govorio je i Andro Radulović, direktor peraškog Muzeja, koji je istakao da su ovi fermani i berati nakon prevoda dobili svoju punu vrijednost. Kako je istakao ova međunarodna izložba čini ih ponosnima, jer su uspjeli da pokrenu ne samo saradnju između Muzeja grada Perasta i Državnog arhiva Turske, već i svih drugih kulturnih institucija Crne Gore i Turske. Izložba, ocjenjuje Radulović, jeste još jedno novo poglavlje u bogatoj priči o gradu Perastu.
- Neka ova izložba bude samo mali doprinos u nastavljanju njegovanja zaostavštine naših predaka, ali i veliki dokaz spremnosti na zajedničkom osvjetljavanju i proučavanju kulture dvaju naroda koji su u istom vremenu sa različitom pripadnošću stvarali budućnost koju danas zajedno i uspješno trošimo – rekao je Radulović.
Ž.J.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
